Dan pobjede sjajan je praznik za svaku osobu. Zasićen je suzama i boli milijuna ljudi, ali i radošću što imamo priliku živjeti u mirnoj zemlji. Veliki domovinski rat odnio je ogroman broj života, bilo je to užasno vrijeme, ali zahvaljujući hrabrosti i neustrašivosti naših ljudi, nove generacije ne znaju što je rat. Svake godine 9. svibnja održava se svečani mimohod, počast preživjelim braniteljima, diveći se svečanom vatrometu.
Zašto se Dan pobjede slavi 9. svibnja?
Obično djeca postavljaju ovo pitanje: "Zašto se Dan pobjede slavi 9. svibnja?" U većini europskih zemalja Dan pobjede u Europi obilježava se 8. svibnja. Vjeruje se da se na današnji dan dogodio kraj Drugog svjetskog rata u Europi (neprijateljstva s Japanom i dalje će se nastaviti). Dan pobjede 8. svibnja slave Velika Britanija, Francuska i druge zemlje saveznice SSSR-a u antihitlerovskoj koaliciji. Zašto se Dan pobjede u Europi obilježava 8. svibnja?
6. svibnja njemačke su trupe gotovo u potpunosti prestale s neprijateljstvima, a u noći sa 6. na 7. svibnja Njemačka je službeno najavila predaju. U noći 7. svibnja 1945. u francuskom gradu Reimsu potpisan je Zakon o bezuvjetnoj predaji Njemačke. Tko je potpisao najvažniji dokument:
- S njemačke strane potpisao ga je general Jodl;
- U ime saveznika, Zakon je potpisao američki general Walter B. Smith;
- Predaju Njemačke prihvatio je general bojnik I.A. Susloparov, koji je predstavljao SSSR.
Ivan Alekseevič Susloparov bio je na službenom putu u Francuskoj od 1944. godine. Tada je Pariz već bio oslobođen od njemačkih trupa. Susloparovu je povjerena časna misija zastupanja interesa Sovjetskog Saveza. U Parizu je bio na čelu visokog vojnog zapovjedništva u sjedištu saveznika. Uz to, malo prije početka najvećeg rata u svjetskoj povijesti, bio je šef sovjetske obavještajne kampanje u zapadnoj Europi.
Zanimljivo je! Ovo nije bio prvi put da je general-bojnik posjetio Francusku. 1939. bio je u Parizu kao vojni ataše.
Kasno navečer 6. svibnja 1945. general-bojnik I.A. Susloparov je u rezidenciju otišao na poziv generala D. Eisenhowera (vrhovni vrhovni zapovjednik snaga Sovjetskog Saveza). Tamo se trebalo dogoditi potpisivanje Akta o predaji Njemačke. Na temelju ovog dokumenta, 8. svibnja 1945. u 11 sati i 1 minutu (što znači srednjoeuropsko vrijeme), neprijateljstva na europskom teritoriju trebala bi prestati.
I.A. Susloparov je trebao ući u povijest kao osoba koja je potpisala Akt o predaji. Ali, zahvaljujući svojoj intuiciji, koja je, kao što je poznato, dobro razvijena među veleposlanicima, general-bojnik zaključio je da bi značajnija politička figura trebala ući u povijest. Poslao je kopiju teksta Zakona o predaji u Moskvu i pričekao da I.V. Staljin.
Bližilo se vrijeme potpisivanju Zakona, a Staljin je oklijevao odgovoriti. Trebalo je preuzeti odgovornost za potpisivanje najvažnijeg dokumenta. Ali ova bi odluka mogla generirati ozbiljne probleme general-bojniku. U međuvremenu je Zakon morao potpisati predstavnik Sovjetskog Saveza, u suprotnom bi Njemačka mogla nastaviti vojne operacije protiv SSSR-a na Istočnoj fronti.
I.A. Susloparov, vojni diplomat, donio je sljedeću odluku. Potpisao je Zakon, ali inzistirao je da se u dokument doda klauzula prema kojoj bi se potpisivanje Akta o predaji Njemačke moglo duplicirati negdje drugdje, ako to zatraži jedna od savezničkih zemalja.
General Susloparov ispravno je postupio donijevši mudru odluku. Odgovor I.V. Staljin je došao nakon potpisivanja Zakona. Staljin je zahtijevao da se potpisivanje ponovi.Postoji nekoliko verzija zašto je Staljin odlučio ponoviti potpisivanje Zakona o predaji. Vjeruje se da prema jednom od njih nije bio zadovoljan dodijeljenom ulogom SSSR-a u Velikoj pobjedi nad nacistima. Kako je rekao I.V. Staljin, 9. svibnja 1945. (po europskom vremenu to je još uvijek bilo 8. svibnja) u gradu u blizini Berlina, ponovno je potpisan Akt o bezuvjetnoj predaji Njemačke.
Važno! Po drugi je put pobjednički maršal Georgije Žukov prihvatio predaju njemačkih trupa. General Susloparov dobio je Staljinovu opomenu.
Kada se obilježava u drugim zemljama?
Berlin su zauzele sovjetske trupe 2. svibnja 1945., ali nacističke trupe nastavile su pružati otpor tjedan dana. U noći sa 6. na 7. svibnja predstavnici savezničkih zemalja potpisali su Akt o bezuvjetnoj predaji Njemačke. Na temelju ovog povijesnog dokumenta, vatra je trebala potpuno prestati 8. svibnja u 23:01 (prema europskom vremenu).
Zašto se Dan pobjede obilježava 8. svibnja, a ne 9. svibnja u europskim zemljama? Poanta je u različitim vremenskim zonama. Iz tog razloga naša zemlja slavi veliki praznik jedan dan kasnije od Europljana. 8. svibnja 1945., nakon potpisivanja Akta o predaji, počeli su u velikoj mjeri slaviti veliku pobjedu. U glavnom gradu Velike Britanije Britanci su se okupili u Buckinghamskoj palači, na čijem su balkonu čestitali članovi kraljevske obitelji, kao i premijer W. Churchill.
Besmrtna pukovnija u Velikoj Britaniji
U SSSR-u je Dan pobjede nad nacističkim osvajačima prvi put obilježen 9. svibnja 1945. Moskva i drugi veliki sovjetski gradovi pozdravljeni mnogim salvama. Mjesec i pol kasnije, na Crvenom trgu u Moskvi održala se svečana parada.
U europskim se zemljama Dan pobjede ne slavi, kao u post-sovjetskim zemljama, ali tuguju i zahvaljuju onima koji su svoje živote dali za dobrobit mirnog postojanja. No, zemlja i mnoge postsovjetske zemlje uvelike slave veliki dan 9. svibnja.
Malo povijesti, zanimljivosti
Veliki domovinski rat pokriven je brojnim legendama i pričama. Evo samo nekoliko malo poznatih činjenica o Danu pobjede:
- Udžbenici povijesti pokazuju da su prvi koji su zastavu izvjesili nad Reichstagom bili vojnici M. Egorov i M. Kantaria (to se dogodilo 1. svibnja 1945.). No, sa sigurnošću se ne zna tko je točno podigao transparent, budući da je u to vrijeme nekoliko skupina boraca ušlo u Reichstag. Prema neprovjerenim izvorima, 30. travnja 1945. transparent se pojavio na krovu Reichstaga, a G. Bulatov ga je podigao. Nakon 20 godina pokušao je dokazati tu činjenicu, ali nikada nije dobio nagradu za podvig.
- Poznata fotografija E. Chaldeija "Barjak nad Reichstagom" radije je postavljena umjesto da odražava određene stvarnosti tog doba. U pozadini transparenta fotografirali su pogrešne vojnike koji su ga podigli nad Reichstag, a napravili su i nekoliko retuša radi impresivnije slike.
- Čin bezuvjetne predaje Njemačke potpisan je u noći sa 6. na 7. svibnja 1945. godine. A već 8. svibnja Europljani su slavili veliku pobjedu nad fašističkim osvajačima. Zašto ne slavimo 7., već 9.? Činjenica je da je I.V. Staljin je bio protiv potpisivanja Zakona u Francuskoj. Ponovno potpisivanje Akta o predaji dogodilo se u predgrađu Berlina 8. svibnja po europskom vremenu i 9. svibnja po moskovskom vremenu.
- Postoji još jedna verzija zašto Dan pobjede u Europi nije praznik, već dan tuge. Od 1918. europske zemlje kreću prema ratu nakon potpisivanja Versajskog mirovnog ugovora. Njemačka je transparentno nagovijestila da se teritorij može osvojiti na Istoku. Ali tada stvari nisu išle kako je planirano. Hitler je mislio da će osvajanje zemalja SSSR-a pričekati, ali prvo treba uzeti Francusku i Englesku. Prvo je Hitler osvojio Francusku, zatim su se neprijateljstva preselila u Veliku Britaniju. No, u svojim verzijama osigurao je jedno: Istok bi trebao pripasti Njemačkoj. Isprva ga je Hitler planirao osvojiti, a zatim očistiti od autohtonog stanovništva. Ali Ostovu planu nije bilo suđeno da se ostvari.SSSR je branio svoje zemlje i pravo na mirni život na vlastitom teritoriju.
Dan pobjede nije samo svečani mimohod, veliki vatromet i masovna događanja. Prije svega, ovaj dan treba reći "hvala" svima onima koji su tijekom rata branili pravo na život u mirnoj zemlji. 9. svibnja sjećaju se žrtava, onih koji su dali svoje živote za našu mirnu budućnost.
